info@btl.tl 3311539

Populasaun Rihun ida Resin iha Aldeia Buka Asesu ona Bee Moos

Díli, 29/09/2023. Vise-Prezidente Komisaun Ezekutiva (KE) Bee Timor-Leste, Empreza Públika (BTL, E.P) ba Asuntu Sistema Bee, Saneamentu no Drenajen, Sr. Gustavo da Cruz akompaña hosi Diretór Operasaun no Manutensaun (DOM), Sr. Aleixo dos Santos ho ekipa reprezenta BTL, E.P hodi partisipa iha seremónia inaugurasaun sistema bee moos, ne’ebé organiza hosi Mercy Corps no Uniaun Europeia, iha aldeia Buka Fini, suku Bairo-Pité, postu-administrativu Dom Aleixo, munisípiu Díli.

Iha ámbitu inaugurasaun sistema bee moos ne’e, Country Director Mercy Corps, Jules Keane hatete, projetu Maloa ou inisiativa rezilénsia Maloa, mak projetu ne’ebé finansia hosi Uniaun Europeia nomos projetu refere hanesan rezultadu hosi servisu kolaborativu ida ne’ebé mak di’ak liuhosi konsellu jestaun sub-baze jeográfika Maloa nian. Nune’e hodi tulun komunidade sira bele asesu ba sistema bee moos ne’ebé mak seguru, moos no kontribui mos atu bele hadi’a taxa fornesimentu bee ba iha komunidade ida ne’e.

Country Director Mercy Corps mos husu ba populasaun sira, atu uza fasilidade ida ne’e ho di’ak, nune’e bele uza ba tempu naruk no sustentável. Ba Autoridade lokál no komunidade sira presiza tau hamutuk esforsu, hodi halo operasaun no manutensaun ba fasilidade ida ne’e ho di’ak. Hein katak autoridade sira sei halo jestaun ne’ebé di’ak ba fasilidade ne’e no komunidade sira tenke konsidera katak, fasilidade ida ne’e hanesan “ha’u nian ou sira mak sai nain ba fasilidade ida ne’e”. Alende ne’e, Jules Keane dezeja, abitante sira bele utiliza sistema bee moos ida ne’e, hodi hadi’a ou mellora komunidade sira nia moris.

Iha oportunidade ne’e, Country Director Mercy Corps, Jules Keane louva ba servisu hosi BTL, E.P, ANAS no kompañia jeotékniku ne’ebé mak durante ne’e, fó apoiu ba projetu perfurasaun ne’e. Nomos ba autoridade lokál sira hosi suku Bairo-Pité no aldeia Buka-Fini inklui komunidade sira nia servisu hamutuk, hodi kompleta projetu refere.

Iha biban ne’e, Delegasaun Embaixadór Uniaun Europeia iha Timor-Leste, Marc Fiedrich, relata projetu perfurasan bee ida, hosi projetu perfurasaun bee neen, ne’ebé hetan apoia hosi projetu inisiativa rezilénsia Maloa, iha ne’ebé finansia hosi Uniaun Europeia. Projetu ida ne’e impresionante tebes, halo perfurasaun ho metru 100 (100m), hodi asegura bee moos, harii tanke rezervatóriu ne’ebé boot no servisu prelimináriu hotu atu asegura katak, sistema bee moos ne’e bele funsiona ho di’ak. Nia akresenta, Projetu ida ne’e, liuhosi servisu makaas no konsultasaun hosi parte hotu nian, nomos BTL, E.P nia prezensa hahú hosi inísiu projetu ne’e hahú to’o ohin loron no sei kontinua jere sistema bee moos ne’e iha futuru, ba kompañia implementadór nomos Mercy Corps ne’ebé mak responsável ba projetu ida ne’e. Lori Uniaun Europeia nia naran, hakarak hato’o parabens ba populasaun no ba sira hotu ne’ebé mak ezekuta projetu ne’e to’o remata.

Alende ne’e, Marc Fiedrich mos konsidera, projetu ida ne’e, sei tulun abitante barak, hodi asesu ba nesesidade báziku importante ida ne’e. Asesu ba bee moos, mak riku soin ne’ebé ema hamutuk billaun rua iha mundu labele asesu ba bee moos, maibé riku soin ida ne’e, komunidade buka-fini daudaun ne’e hetan ona, nune’e tenke iha priveléjiu ida, atu mantein, proteje no goza.

Delegasaun Embaixadór Uniaun Europeia iha Timor-Leste, Marc Fiedrich akresenta, projetu ida ne’e, hanesan kompromisu tempu naruk nian no impresionante tebes, tanba ne’e, presiza iha manutensaun regulár no atensaun hosi péritu ou tékniku sira, atu bele kontinua serví komunidade sira. Maibé sente haksolok tebes, tanba iha espesialista profisionál sira hotu hosi BTL, E.P sei fó apoiu, hodi halo jestaun no manutensaun ba sistema perfurasaun bee moos ida ne’e, hodi asegura nia durasaun ba tempu naruk. 

Nune’e mos, Vise-Prezidente KE BTL, E.P ba Asuntu Sistema Bee, Saneamentu no Drenajen, Gustavo da Cruz hatete, parseiru Mercy Corps ne’ebé ajuda ona governu, hodi hatutan governu nia liman ain, ne’ebé kanaliza ona bee mai iha aldeia Buka-Fini nian. Tanba ne’e, BTL, E.P husu ba autoridade lokál no lia na’in sira, atu tau matan ba sistema bee ne’e, tanba populasaun barak iha fatin seluk mak sei la’o ain ho kilómetru ida ou rua hodi buka bee (kuru bee), ho nune’e aldeia Buka-Fini iha ona bee moos rasik, husu atu kuida didi’ak, nune’e governu no parseiru sira, bele haree ou tau matan fali ba komunidade sira seluk ne’ebé seidauk asesu ba bee moos.

Vise-Prezidente KE BTL, E.P ba Asuntu Sistema Bee, Saneamentu no Drenajen akresenta Prezensa BTL, E.P nian iha ámbitu seremónia inaugurasaun ida ne’e, hodi fó asisténsia ba sistema perfurasaun refere, karik iha futuru sistema ne’e avaria, nune’e BTL, E.P bele fó apoiu, hodi funsiona fila-fali sistema refere. Tanba dala barak, sistema perfurasaun iha área rurál sira ne’ebé promove hosi parseiru sira, hafoin liu fulan neen ou tinan, sistema sira ne’e avaria ou estragu no labele funsiona ho di’ak, la’ós tanba laiha kapasidade téknika nian, maibé tanba laiha kapasidade finanseira, hodi funsiona fila-fali sistema hirak ne’e. Alende ne’e, iha sorin seluk, tanba iha área rurál, laiha tékniku ne’ebé hodi halo manutensaun ba bomba sira ne’e nomos kustu ba enerjia elétrika ne’ebé hodi halo operasaun ba bomba hirak boot liu.

Alende ne’e, atu sistema refere nafatin di’ak no volume bee nafatin boot, parseiru sira no BTL, E.P rekomenda parte hotu nia kontribuisaun, hodi kuida sistema ne’e. Tanba dala barak, hafoin inaugurasaun, ema hotu-hotu hetan bee ho presaun ne’ebé boot, maibé liu tiha fulan ida ou rua, abitante balun hahú fura ku’ak kanu hodi dada rasik bee no kontinua dada tutan ba ema seluk. Nune’e mos, ema balun hahú halo ou konstroi uma iha kanu leten, nune’e hodi prejudika presaun bee kiik no ema balun hahú hetan bee kiik. Nune’e ikus mai, hodi hamosu problema sosiál. Kestaun ida ne’e mak durante ne’e, governu enfrenta. Tanba ne’e, BTL, E.P husu ba autoridade lokál no lia na’in sira atu tau matan no kontrola sistema bee ne’e.

Iha fatin hanesan, Reprezentante Sekretáriu Estadu Eletrisidade, Bee no Saneamentu (SEEAS, sigla portugés) hatete ezisténsia BTL, E.P nian hakat ba tinan tolu no sira nia servisu hodi halo melloramentu no kanaliza bee moos ba komunidade sira di’ak tebes, Nomos hanesan governu, nesesidade ne’ebé mak komunidade presiza, governu la haluha no nafatin tau atensaun, maske tinan barak iha aldeia Buka-Fini, enfrenta problema ba nesesidade bázika ida ne’e, maibé ohin loron konsege iha ona rezultadu, liuhosi parseiru sira nia tulun. Tanba ne’e, Reprezentante SEEAS lori IX Governu Konstitusionál nia naran, hato’o agradese wa’in ba Uniaun Europeia no Mercy Corps ne’ebé iha vontade tomak no tau importánsia, hakarak tulun TL, hodi kanaliza bee ba komunidade sira iha aldeia Buka-Fini. No reprezentante SEEAS ne’e, hato’o mos mensajen ba Uniaun Europeia, atu nafatin fó apoiu no espande tan apoia ne’ebé hanesan, liu-liu kanalizasaun bee moos ba komunidade sira, iha aldeia no suku seluk, ne’ebé presiza tulun ou seidsauk asesu ba bee moos.

Nune’e mos, Xefe Aldeia Buka Fini, João Paulo Soares, lori komunidade aldeia Buka Fini nia naran hato’o agradese wa’in ba Uniaun Europeia (UE), Mercy Corps nomos ba ekipa sira hotu nia apoiu, hodi kanaliza bee ba aldeia refere. Tanba aldeia Buka Fini durante tinan barak, susar tebes ba bee moos, maibé ho prezensa Mercy Corps nian iha fatin ne’e, ohin loron sira bele asesu ona ba bee moos.

Alende ne’e, iha asinatura nota ou termu entrega entre BTL, E.P ho Mercy Corps, hafoin hodi entrega ofisialmente sistema perfurasaun bee moos ne’e ba BTL, E.P, hodi jere no halo manutensaun iha future wainhira sistema perfurasaun ne’e avaria.

Enkuantu projetu sistema perfurasaun bee moos ne’e, hetan fundus hosi Uniaun Europeia no responsabiliza hosi Mercy Corps. Sistema perfurasaun ne’e ho nia profundidade metru 100 (100m) no kapasidade produsaun bee litru 5.5 pur segundu (5.5 l/p). Alende ne’e, instala mos tanke rezervatóriu rua ho nia kapasidade litru 8400 inklui torneira públika ida, ho nia torneira distribuisaun haat. Sistema bee moos ne’e, benefisia ba uma kain 229 no populasaun 1286, iha aldeia Buka Fini, suku Bairo-Pité, Díli.


Fahe ba Sosial Media:


Parceria