info@btl.tl 3311539

BTL, E.P Lansa Projetu Konstrusaun Sistema Bee Moos iha PA Fatuberliu, sei Benefisia ba Populasaun 4554

Manufahi, 15/09/2023, Prezidente Komisaun Ezekutiva BTL, E.P Eng. Carlos Peloi dos Reis, Vise-Prezidente Komisaun Ezekutiva BTL, E.P ba Asuntu Sistema Bee, Saneamentu no Drenagen, Gustavo da Cruz, Vise-Prezidente Komisaun Ezekutiva BTL, E.P, ba Asuntu Boa Governasaun & Fortalesimentu Institusional, Elizabeth Amaral, Vise-Ministru Infraestrutura, Júlio do Carmo, Xefe Gabinete Julio Julio Gonçalves, Prezidente Konsellu Fiskál, Diretór DEI BTL, E.P, Jestór Infraestrutura BTL, E.P, Kordenadór BTL, E.P munisípiu Manufahi, Administradór Interinu Manufahi, Administradór Postu Fatuberliu, Xefe Suku, Autoridade PNTL no entidade sira seluk, lansa projetu konstrusaun sistema bee moos, iha Suku Klakuk, Postu Administrativu Fatuberliu.

Vise Ministru Infraestrutura, Júlio do Carmo, husu ba autoridade lokál hamutuk ho komunidade sira, servisu hamutuk ho kompañia no BTL, E.P rasik, hodi labele akontese impedimentu rum aba projetu ne’e, tamba bee nu’udar fonte prisipál ba ema nia moris, ba animal no ai-horis hotu.

Membru governu ne’e akresenta, wainhira projetu ne’e remata, komunidade sira atu asesu bee, tenki halo pedidu ba BTL, E.P, hodi ligasaun ba imi nia uma, labele ida-idak halo ligasaun, tamba halo ligasaun mesak, orsida la tuir padraun tékniku nian, ne’ebé bele fo impaktu, hodi reduz presaun bee.

Iha intervensaun Prezidente Komisaun Ezekutiva BTL, E.P informa, partilla servisu BTL, E.P nian ba partisipante sira, liu ba komunidade Fatuberliu rasik, ne’ebé sai mos benefisiariu ba projetu konstrusaun sistema bee moos.

“karik nain hira akompaña servisu hanesan ne’e BTL, T.P halo kuaze iha Territóriu tomak, hanesan imi hatene bee ne’e preoridade ida ba ita nia governu ida ne’e, hodi lori bee ba to’o komunidade sira, karik komunidade sira hatene tuir planu estratéjiku dezenvolvolvimentu 2011-2030, ema hotu asesu ba bee. Maibe iha problema oituan, maske ha’u lidera instituisaun ida ne’e, sei iha dezafiu, maibé ita sei lori tempu oituan hodi bele to’o iha ne’ebá. Maibé saida maka halo agora, desde estabele BTL, E.P tinan rua ba kotuk, trasa planu ho tarjetu maka hakarak liberta uluk lai kapitál postu administrativu sira, tamba ne’e iha ami nia intervensaun iha kapitál postu sira, 48 kapitl postu iha territóriu, ne’ebé fora husi kapitál munisíopiu, to’o agora ita promove ona projetu 34 iha postu administrativu, inklui ho Postu Fatuberliu rasik. Hela de’it postu 14 maka promove tan projetu atu hanesan, lori bee ba komunidade sira ho metru kontadór, nune;e bele utiliza ho kuidadu, ida ne’e makai ta halo”.

Ezekutivu ne’e afirma, alen de ida ne’e, BTL, E.P mos foka liu ba munisípiu sira, hodi mellora sistema bee moos, dadaun ne’e dezeñu detalladu ba munisípiu haat hanesan Baucau, Viqueque, Lautém, Manufahi, ne’ebé iha ona Komisaun Nasionál Aprovizionamentu (CAN) hodi loke tenderizasaun, nune’e mos ba kapitál Díli agora iha prosesu avaliasaun dokumentu husi ADN.

Líder BTL, E.P ne’e esplika, wainhira Projetu melloramentu sistema bee moos iha kapitál munisípiu no postu administrativu sira remata sei iha diferente oituan, hanesan iha munisípiu bee to’o uma benefisiáriu sira bele konsumu direita, tamba hetan ona tratamentu bee, maibé iha postu administrative sira, komunidade sira atu konsumu, persija halo nono bee ka filtru maka foin bele konsumu.

“Oinsa kona-bá área rural, ita halo ladun barak hanesan ita halo intervensaun iha postu sira, maibé ita ajuda komubnidade sira iha área rural maka apoia materiál, hodi kanaliza bee matan, ne’ebé besik, maibé Suku balun hanesan rekursu bee distánsia dook husi komunidade, tenki promove mos projetu”.

Ezekutivu ne’e hatete, iha munisípiu Manufahi postu administrativu turiskai maka sei iha prosesu dezeñu detalladu, postu sira seluk projetu on going ona, dala ruma populasaun nia hanoin, tamba saida tenki promove projetu iha kapitál postu sira, BTL, E.P planu liberta uluk postu, tamba komunidade barak konsentradu iha iha postu administrativu sira, maka foin hakat ba Suku no Aldeia sira.

Iha oportunidade ne’e, Prezidente Komisaun Ezekutiva BTL, E.P, hato’o agredese wa’in ba autoridade lokál no komunidade sira, tamba kolabora di’ak tebes ba prosesu konstrusaun sistema fornesimentu bee moos durante ne’e, espera hoi ta boot sira nia kontribuisaun ne’e, nafatin oin hodi bele aselera projetu ne’e finaliza tuir termu kontratu, ne’ebé estabele ona.

Iha okaziaun ne’e mos, Ezekutivu husi ba autoridade lokál no kumunidade sira nia konsiensia tomak, atu konserva bee matan, hanesan labele tesi ai, sunu rai, nune’e rekursu bee labele maran.

Xefe Suku Klakuk, José de Almeida, apresia tebes ba governu liu husi BTL, E.P, tamba tinan barak projetu bee moos la mai, maibé ho oportunidade di’ak, projetu konstrusaun sistema bee moos ida ne’e, konsidera katak, buat foun ba ami komunidade. Tamba tinan naruk nia laran ami asesu bee liu husi bee posu, maibé ho projetu ne’e bele rezolve ona ami nia preokupasaun durante ne’e.

Hanesan autoridade lokál, iha boa vontade servisu hamutuk ho kompañia implementadór no ekipa BTL, E.P iha terrenu, hodi bele finaliza projetu ne’e lalais, hodi fasilita populasaun sira asesu bee moos ida ne’e.

Projetu Konstrusaun sistema bee moos ne’e iha pakote tolu hanesan, projetu kanaliza sistema liña transmisaun ho kustu 666,591.79, ba liña distribuisaun no metru kontadór 620,694.07 no kustu planu ba Tanke Rezervatóriu 248,588.62, ho totál kustu ba projetu ne’e, 1.535.874,48.

Projetu konstrusaun sistema bee moos, ne’ebé la’o dadaun ne’e, wainhira remata sei benefisia ba uma kain hamutuk 759, ho nia populasaun 4554, nune’e mos sei halo ligasaun ba instituisaun públiku sira hanesan Postu Saúde, PNTL, Eskola no Ingreja.


Share on Social Media:



Partnership