info@btl.tl 3311539

Autoridade Lokál Husu BTL, E.P Atu Kanaliza Bee hosi Perfurasaun Foun ba Populasaun Manleuana

Díli, 03/10/2023, Relasiona ho perfurasaun bee foun, iha sede suku Manleuana ne’ebé finaliza ona no daudaun ne’e, iha hela faze pumping test, mak autoridade lokál suku Manleuana husu ba BTL, E.P, oinsá atu haree no halo jestaun, nune’e populasaun sira iha suku Manleuana, bele asesu hotu bee, tanba abitante sira iha suku refere, durante ne’e, enfrenta hela problema bee moos.
 
Autoridade lokál suku no aldeia hato’o pedidu ne’e, durante enkontru ho Diretór Enjeñaria no Investimentu (DEI) BTL, E.P ho ekipa, hafoin observasaun servisu pumping test, iha sede suku Manleuana, Díli.
Xefe suku Manleuana, Jacob Tilman Soares akresenta perfurasaun bee iha ona rezultadu ne’ebé di’ak, tanba ne’e, nia rekomenda ba BTL, E.P katak, alende perfurasaun bee ne’e hodi reforsa WTP Manleu, iha sorin seluk, BTL, E.P bele kanaliza mos bee ba populasaun sira ne’ebé hela besik, iha área perfurasaun nian, inklui bele fornese mos bee ba sede suku Manleuana ne’e rasik.
 
“Bee sai ona, tanba ne’e mak ha’u husu ita boot sira oinsá atu kanaliza bee ne’e, maibé ami husu liu mak ba suku ida ne’e no populasaun sira iha área ne’e. tanba problema bee halo ema baku malu. Tanba ne’e, ita boot sira bele haree no halo tarefa bee ne’e oinsá. Tanba fatin ida ne’e mak sai bee nia hun ou fatin ba perfurasaun bee, maibé populasaun sira iha ne’e la hetan bee, tanba ne’e husu BTL, E.P nia apoiu, atu oinsá ita boot sira bele haree took ba asuntu ida ne’e”, dehan Xefe suku Manleuana.
 
Xefe aldeia Lemocari, Estáquio Tilman reforsa, iha suku Manleuana eziste perfurasaun fatin tolu konta ho perfurasaun iha sede suku Manleuana ne’e, maibé to’o ohin loron komunidade sira nafatin halerik ba bee moos. Tanba ne’e, rekomenda ba BTL, E.P atu determina ho klaru no halo melloramentu, nune’e populasaun sira bele sente duni benefísiu hosi perfurasaun refere.
 
Hatan ba preokupasaun no pedidu ne’e, Diretór DEI anota no sei hato’o ba parte DOM ne’ebé toma konta ba operasaun no manutensaun nian, hodi bele haree no responde ba populasaun sira nia preokupasaun hirak ne’e. Diretór DEI mos promete sei haruka ekipa ida, tun ba terrenu, atu halo survey hodi haree fila-fai kanu ezistente sira ne’ebé instala ona iha fatin refere.
 
Diretór DEI hatutan, molok halo kanalizasaun, sei haree mos ba pumping test ne’ebé mak daudaun ne’e la’o hela, wainhira finaliza ou kompleta ona teste ba étapa datoluk nian ho durasaun tempu oras 27 nia laran, mak foin bele hatene volume bee hosi perfurasaun refere bele kobre hotu ou lae, maibé klaru katak, bee ne’e iha futuru, sei distribui ba komunidade sira.
 
Jestór Infraestrutura BTL, E.P reforsa, kona-bá perfurasaun bee ne’ebé lokaliza besik iha sede suku Manleuana ne’e, wainhira iha ona rezultadu di’ak sei distribui mos ba komunidade sira nomos sede suku ne’e rasik, maibé ekipa BTL, E.P hosi DOM nian sei halo uluk melloramentu ba kanu hirak ne’ebé antes ne’e eziste ona, molok fornese bee ba abitante sira.
Iha fatin hanesan Xefe aldeia Mane-Mesak, Paulino Pereira Tilman hatete, sira prontu atu kolabora ho BTL, E.P, wainhira ekipa téknika tun ba halo survey no melloramentu iha sira nia aldeia no suku, importante mak kanaliza bee moos ba populasaun sira.
 
Iha biban ne’e, parte BTL, E.P esplika mos kona-bá koneksaun bee ilegál liuhosi kanu distribuisaun no transmisaun ou koneksaun direta ba kanu transmisaun nomos utiliza sanyo hodi dada bee, ida ne'e sei fó impaktu ba presaun bee. Tanba ne'e, husu ba komunidade atu koopera hodi evita halo ligasaun bee ho dalan ilegalmente nomos labele uza sanyo hodi dada bee. Tanba ligasaun ilegál sira ne’e, kontribui hamenus presaun bee, nune’e ikus mai presaun bee kiik, hodi bee la to’o ba komunidade sira. Ho nune'e, wainhira ekipa tun ba terrenu hodi halo melloramentu no kanaliza bee ba komunidade sira, tékniku sira sei monta mos metru kontadór ba uma kain ida-idak no sei selu tarifa bee.
 
Relasiona ho kestaun ne’e, xefe suku Manleuana rekoñese, populasaun iha suku Manleuana maioria uza sanyo hodi dada bee, tanba nesesidade obriga hodi halo ligasaun direta, maibé ba futuru sira sei kolabora hodi evita koneksaun ilegál ne’e.
 
Enkuantu perfurasaun iha sede suku Manleuana daudaun ne’e kompañia implementadór halo hela pumping test to’o aban, hodi kompleta teste ba étapa datoluk nian durante oras 27 nia laran, nune’e hodi hatene rezultadu volume bee hosi perfurasaun refere.
 
Alende ne’e, perfurasaun sistema bee iha Manleuana ne’e, atu reforsa WTP Manleu, hodi fornese bee ba komunidade sira ne’ebé mak durante ne’e, asesu bee hosi WTP Manleu nian no tuir planu sei fornese mos bee ba abitante sira ne’ebé hela besik iha sede suku Manleuana, inklui suku ne’e rasik.
 
Entretantu, Emergency Project for Water Drilling Works in Capital Dili ne’e, projetu pakote ida, ne’ebé kompostu hosi perfurasaun iha Comoro C 1, Comoro C 2, Comoro F (Fomento), Bidau Masaur, Becora (Camea Cendana) no flushing no pumping test iha Bairo-Pité, tanba ne’e kompañia sei halo perfurasaun iha fatin lima no flushing & pumping test iha fatin ida.
 
Orsamentu ne’ebé gasta ba pakote projetu emerjénsia ne’e (Emergency Project for Water Drilling Works in Capital Dili) ne’e, mai hosi Fundus Infraestrutura ho montante $ 258,534.23 no ezekuta hosi kompañia Alifa Pereira Unipessoal Lda ho durasaun tempu fulan neen.


Share on Social Media:



Partnership