info@btl.tl 3311539

Lansamentu Projetu Melloramentu Sistema Fornesimentu Bee Moos iha Letefoho

Ermera, 25/07/2023. Vise-Prezidente Komisaun Ezekutiva (KE) Bee Timor-Leste, Empreza Públika (BTL, E.P) ba Asuntu Sistema Bee, Saneamentu no Drenajen, Sr. Gustavo da Cruz, Vise-Prezidente KE BTL, E.P ba Asuntu Boa Governasaun no Fortalesimentu Institusionál, Sra. Elizabeth Amaral hamutuk ho Sekretáriu Estadu Eletrisidade, Bee no Saneamentu (SEEAS, sigla portugés), S.E Santos Noronha no partisipa direta hosi Vise-Ministru ba Infraestrutura, S.E Júlio do Carmo, nomos autoridade postu, lideransa komunitária, parte seguransa PNTL Eskuadra Letefoho no komunidade sira, ohin lansa projetu Melloramentu Sistema Fornesimentu Bee Moos, faze dahuluk nian, iha aldeia Eratoi, suku Dokurai, postu-administrativu Letefoho, munisípiu Ermera.

Durante iha seremónia lansamentu ne’e, S.E Sekretáriu Estadu Eletrisidade, Bee no Saneamentu liuhosi nia intervensaun hatete IX Governu Konstitusionál nafatin tau prioridade ba setór bee moos, tanba ne'e hamosu tan SEEAS hodi dezenvolve di'ak liu tan iha setór refere.

"Bee importante ba ita ho ne'e, iha polítika IX Governu nian, fó atensaun boot ba setór bee. Tanba ne'e, IX Governu tau mos SEEAS nian, nune'e bele foka di'ak liu ba setór bee", esplika SEEAS, S.E Santos Noronha, iha ámbitu seremónia lansamentu ba projetu melloramentu sistema bee moos, iha Letefoho.

Iha oportunidade ne'e, S.E SEEAS mos husu ba kompañia implementadór atu ezekuta obra fíziku tuir tempu no espesifikasaun materiál ne'ebé BTL, E.P estabelese iha termu kontratu.

"Aproveita biban ida ne'e hakarak husu mos ba Diretór kompañia halo servisu ba tuir espesifikasaun ne'ebé mak ita nia empreza públika fó tanba ida ne'e parte ida hosi serví ita nia povu. Serví povu la'ós tenke sai membru governu mak servi, maibé saida de'it mak ita halo, ida ne'e mak faz parte ita serví povu. Nune'e tenke garante kualidade garante mos tempu, kria liña koordenasaun ne'ebé di'ak ho tékniku BTL, E.P sira no ita nia autoridade lokál sira, ita nia aman veteranu sira, para buat hotu-hotu la'o ho di'ak. Ba komunidade sira em nome Governu nian, husu ita boot sira nia kontribuisaun para fasilita hela ita nia kompañia hodi halo servisu, ida ne'e mak ita nia espetativa. Kanalizasaun bee ne'ebé mak ita nia empreza halo la'ós de'it ba komunidade sira, maibé ba mos ita nia sentru saúde sira, ita nia eskola sira no igreja, tanba ne'e husu ita hotu tenke servisu hamutuk", akresenta S.E SEEAS.

Iha fatin hanesan, Vise-Prezidente KE BTL, E.P hatete iha mudansa ba Governu maibé nafatin iha kompromisu hodi hasai povu hosi ki'ak no mukit iha setór bee nian mak hodi lori bee hakbesik ba populasaun sira.

"Ita hotu-hotu komunga estadu ne'e iha kompromisu boot, atu liberta povu hosi ki'ak no mukit. Enkuantu ki'ak no mukit ida mak bee no saneamentu, entaun liuhosi Governu, ita boot sira akompaña ona katak Parlamentu Nasionál (PN) aprova ona programa IX Governu nian, ne'ebé kontempla mos setór ida ne'ebé importante mak bee, saneamentu no drenajen. Governu ida ba governu seluk kontinua tau prioridade ba asuntu importante ida ne'e. Tanba ne'e, iha BTL, E.P nian, ita foku liu ba projetu sira iha kapitál postu administrativu. Ba Kapitál postu ne'ebé daudaun ne'e ita halo investimentu hamutuk 42, iha postu 30 mak ita halo ona lansamentu no daudaun ne'e iha prosesu konstrusaun inklui mos ida ne'ebé ohin ita halo lansamentu iha postu ida ne'e", dehan Nia.

Vise-Prezidente KE BTL, E.P mos esplika prosesu tomak ne'ebé la'o liu-liu ligadu ho implementasaun projetu sistema bee iha postu refere no halo mos mudansa ba sistema bee sira iha Postu-administrativu sira

"Bee matan tolu ne'ebé mak ita konstroi ne'e, projetu ne'e ita fahe ba pakote tolu. Pakote dahuluk mak halo konstrusaun ba bee matan ou konstrusaun iha intake, tanke rezervatóriu no kanu transmisaun sira, pakote daruak nian mak sei halo instalasaun ba kanu distribuisaun sira, pakote datoluk nian sei halo instalsaun ba kanu distribuisaun no monta metru kontadór sira. Konstrusaun bee ne'e sei kobre ba suku rua iha kapitál postu ho nia populasaun rihun 5 resin. Ida ne'e atu hatete katak, ita iha ona avansu ida ba oinsá muda ita nia sistema sira iha kapitál postu ne'ebé mak durante ne'e sei eziste ho kategoria sistema bee rurál agora ita transforma ba sistema bee urbanu. Ida ne'e, atu signifika katak sistema atendimentu estadu nian ba nia povu", Vise-Prezidente BTL, E P esklarese.

Alende ne'e, BTL, E.P husu ba parte hotu atu kria liña koordenasaun ne'ebé di'ak nomos ba komunidade atu koopera, nune'e labele prejudika projetu iha terrenu

"Empreza no kompañia sempre hasoru mak problema sosiál, tanba ne'e husu ba autoridade postu no lokál nomos parte seguransa PNTL ne'ebé ohin hamutuk iha fatin ne'e, ami husu atu koopera ho kompañia atu bele haree prosesu sira ne'ebé la'o. Nomos husu atu halo koordenasaun ho kompañia ne'ebé kaer obra estrada nune'e instalasaun kanu transmisaun sira ne'ebé sei instala besik estrada labele sobu fila-fali. Ba komunidade sira karik instalasaun kanu balun liuhosi komunidade sira nia kintál husu atu koopera", Ezekutivu ne'e solisita

Iha biban ne'e, Komandante Eskuadra PNTL postu-administrativu Letefoho, Inspetor Asistente, Mário Exposto da Silva, informa parte seguransa nian atu kumpri de'it papel ida hodi garante seguransa. Tanba ne'e, solisita ba parte hotu atu garante estabilidade, atu nune'e bele fó biban ba governu hodi halo sira nia polítika atu lori dezenvolvimentu mai iha fatin ne'e. Ko'alia kona-bá estabilidade, bee sai mos preokupasaun povu iha postu administrativu tomak durante ne'e. Maibé ohin momentu di'ak ida, tanba autoridade hosi Nasionál, munisipál no tékniku ho parte hotu marka prezensa iha ne'e hodi lansa projetu sistema bee, husu atu kuida bee atu nune'e bele fó benefísiu ba populasaun tomak iha Letefoho. Tanba, ba futuru, bee ne'e atu sai di'ak no fó benefísiu ba ema hotu, ho nune'e mak parte hotu-hotu presiza hamutuk hodi kria estabilidade durante konstrusaun sistema bee to'o remata. Karik iha komunidade balun mak afetadu hosi instalasaun sistema bee ne'e, husu atu kontribui tanba bee moos ne'e ba bem comum.

Iha okaziaun ne'e, Administradór António Manuel Soares lori povu postu Letefoho, agradese ba governu nia prontidaun hodi responde sira nia preokupasaun liu-liu kona-bá bee moos. Maske iha mudansa governasaun maibé governante sira nafatin iha kompromisu hodi lori dezenvolvimentu hakbesik ba populasaun sira iha área rurál.

"Lansamentu iha PA Letefoho, espesiál iha suku Dokurai, aldeia Eratoi, hosi Vise-Ministru no Sekretáriu Estadu hatudu IX Governu Konstitusionál nia prontidaun ho nia kompromisu hodi lori dezenvolvimentu hakbesik ba povu ne'ebé durante halerik, ita hotu nia agradesimentu ba IX Governu Konstitusionál",

"Ita nia VIII Governu Konstitusionál husik hela ninia programa ou projetu ba iha IX Governu Konstitusionál liuhosi Prezidente BTL, E.P ho ninia vise sira to'o mai autoridade lokál katak programa importante mak estrada bee moos no eletrisidade no abitasaun ba komunidade sira. Ohin IX Governu Konstitusionál mos iha ninia kompromisu ba ida ne'e, ho S.E Primeiru Ministru (PM), Sr. Kayrala Xanana Gusmão, iha kompromisu boot ba povu, atu povu ida ne'e bele kontente ho dezenvolvimentu hotu-hotu. Hanesan Administrador PA Letefoho mai to'o komunidade ami hotu kontente ho S.E sira nia prezensa tanba bele hakat hosi nasional mai to'o iha fatin ne'e, hodi lansa bee moos ida nee. Ami nia dezeju mak ho lansamentu ida ne'e, hein katak la kleur tan ami bele asesu ona ba bee moos, tanba ne'e lori povu tomak nia naran agradese ba nain ulun sira", dehan Administradór Letefoho

Projetu Melloramentu Sistema Fornesimentu Bee Moos ne’e sei kobre ba postu-administrativu Letefoho, iha suku Katrai-Kraik no suku Dukurai ho nia populasaun 5280. Alende ne’e sei fornese mos bee mos ba postu saúde, eskola no igreja.

Enkuantu Projetu Melloramentu Bee Moos ne’e ho sistema gravitasaun iha ne’ebé sei kanaliza bee hosi bee matan tolu hanesan bee matan Erasali, Eratoi no Erapu. Nune’e mos sei mellora mos intake rua mak intake Erasali no Eratoi. Instalasaun kanu transmisaun ho distánsia metru 17572 (17572m), tanke BPT metru kúbiku neen (6m3) unidade neen nomos tanke distribuisaun metru kúbiku 20 (20m3) unidade 11. Projetu sistema bee moos ne’e, sei transforma ba sistema urbana, nune’e sei instala metru kontadór ba benefisiáriu sira.

Orsamentu ne’ebé atu gasta ba Projetu melloramentu ne’e hamutuk $ 835.054,69 no obra refere implementa hosi kompañia MARLVI Unipessoal Lda ho nia durasaun tempu fulan neen.


Share on Social Media:



Partnership